Connie Hedegaard: Vizionarka europske klimatske politike i zagovornica održivog graditeljstva
O inovacijama i dobrim praksama razgovaramo s osobom koja je desetljećima u središtu europskih klimatskih odluka
Kada se govori o održivoj budućnosti, malo je osoba s iskustvom i utjecajem kao što ga ima Connie Hedegaard. Ova bivša ministrica klime i energije Danske te povjerenica Europske komisije za klimatsku politiku, oblikovala je temelje današnje borbe protiv klimatskih promjena. Predvodila je COP15 u Kopenhagenu 2009. godine i bila među ključnim glasovima koji su pripremili teren za Pariški sporazum, a danas nastavlja savjetovati vlade i tvrtke o održivim rješenjima, s posebnim fokusom na dekarbonizaciju graditeljstva i transformaciju urbanih sredina. Upravo su gradovi epicentri klimatske tranzicije, a materijali i tehnologije koje koristimo u gradnji imaju presudan utjecaj na emisije CO₂.
S Connie Hedegaard razgovaramo o dobrim praksama i inovacijama koje mogu pomoći gradovima da postanu zeleni, održivi i otporni.
Iz vašeg iskustva ministrice u danskoj vladi, kako pomiriti potrebu za brzim urbanim razvojem i nužnost održivog razvoja te kako razvijati postojeći grad da bude što otporniji na klimatske promjene?
Kada planiramo i gradimo nove urbane prostore to trebamo činiti na način koji uzima u obzir klimatske promjene, optimizaciju resursa i energije. Drugim riječima, STOP – prestanimo dodatno pogoršavati problem i START – počnimo razmišljati i djelovati dugoročno. Što se tiče prilagodbe, postoji mnogo dobrih primjera, poput ClimateAdapt i drugih inicijativa Europske komisije koje nas usmjeravaju prema najboljim mogućim rješenjima. Također, Europska misija za prilagodbu daje pristup know-how rješenjima, a osigurava i financijska sredstva za prilagodbu.
Možete li nam objasniti vašu tezu – da bi se svijet doista održivo okretao, potrebne su privatne investicije?
Transformacija koju trebamo ne može se ostvariti samo javnim sredstvima. Privatni sektor mora preuzeti odgovornost i početi dugoročno planirati, djelovati i ulagati. Mnogi investitori i financijske institucije počinju ozbiljno razmišljati o tome, a tzv. taksonomija pomaže im prikupiti relevantne podatke. Na temelju toga, sve više usmjeravaju svoje investicijske politike ne samo zato što je to dobro za klimu i održivost, već i zato što ima ekonomski smisao. Ignoriranje klimatskih promjena u ulaganjima povećava rizik od gubitka vrijednosti imovine. Ulažete u loš posao.
Danska je uzor u suradnji privatnog i javnog sektora. Možete li izdvojiti neki primjer?
U Danskoj su i država i većina općina postavili klimatske ciljeve, a poslovni sektor ih podržava. Na primjer, imamo 14 tzv. “klimatskih partnerstava” u kojima je politička razina dobila prijedloge od različitih sektora o tome što mogu sami poduzeti, gdje su potrebna dodatna istraživanja, gdje politika može ukloniti prepreke i omogućiti potrebno djelovanje. Izvrstan primjer je regija Središnji Jutland gdje privatni i javni sektor surađuju na velikom projektu prilagodbe klimatskim promjenama.
S obzirom na rast svjetske populacije, potreba za stambenim i radnim prostorima raste dok je istovremeno građevinska industrija jedan od najvećih zagađivača. Kako dekarbonizirati bez usporavanja razvoja?
Prestanimo doprinositi problemu. Održivost se mora integrirati u fazu planiranja, dizajna, razvoja i primjene novih materijala. Bitni su građevinski propisi, ali i obrazovanje mora uključiti održivost u kurikulum kako bi se osiguralo da budući stručnjaci znaju kako postavljene ciljeve konkretno ispuniti na terenu.
Kako vidite ulogu građevinske industrije u globalnim naporima za dekarbonizaciju?
Uloga je ogromna jer građevinski sektor je odgovoran za oko 30% globalnih emisija. Potrebno je više inovacija. Treba razmišljati o cijelom lancu vrijednosti s naglaskom na održivost, kružno gospodarstvo i ponovnu upotrebu materijala. Moramo više renovirati, a ne graditi nove objekte. Ne možemo ostati na jedan ili dva predvodnika koji pokušavaju mijenjati način na koji se radi u građevini, cijela industrija mora promijeniti način razmišljanja, a zakonodavna politika to može ubrzati postavljanjem jasnih pravila i zahtjeva.
Jesu li postojeće regulative u EU dovoljne da se postigne potpuna dekarbonizacija građevinskog sektora?
Europska unija je dala snažan poticaj građevinskoj industriji u pravom smjeru. Ipak, taj sektor nije bio toliko inovativan kao neki drugi, pa postoji ogroman potencijal za daljnji napredak. Na kraju, svi možemo učiniti više, uključujući i EU.
Arhitekte i građevinsku industriju treba usmjeriti prema korištenju inovativnih, niskougljičnih materijala, ali i dugoročno održivi materijali ne mogu biti samo ekološki, već i ekonomski isplativi. Postoje li financijski poticaji u Danskoj?
Imamo građevinske propise, planerske alate i porez na CO₂, što pomaže, iako postoji pritisak velikih igrača da se standardi ublaže. Također, javni sektor je dobar primjer – trenutno u Danskoj gradimo pet novih bolnica gdje je održivost bila ključni kriterij u natječaju, iako je to bilo nešto skuplje od uobičajenih praksi. Neke danske banke također nude niže kamatne stope za projekte usmjerene na održivost.
Danska je često hvaljena i kao lider u korištenju pametnih tehnologija i digitalizacije u smanjenju emisija CO₂ u gradovima?
Imamo pametnu elektroenergetsku mrežu i pametna brojila koja omogućuju potrošačima praćenje potrošnje energije. Cijene energije variraju ovisno o vremenu korištenja, što potiče učinkovitiju potrošnju. Također, imamo velike tvrtke specijalizirane za pametne termostate (Danfoss) i visoko učinkovite pumpe (Grundfos).
Surađujete s mnogim tvrtkama i organizacijama, što im savjetujete kada žele postati održivije?
Prvo što uvijek preporučujem je da definiraju početno stanje: koliki im je trenutni klimatski otisak i koji su najlakši koraci za poboljšanje. Nakon toga, trebaju postaviti nekoliko konkretnih ciljeva i ostvariti ih. Tek na takvom temelju se polako se mijenja kultura unutar tvrtke i zaposlenici sami počinju dolaziti s novim idejama. I onda započinje novi, pozitivan ciklus.
najnovije najnovije najnovije
najnovije najnovije najnovije
