Grad 2050. godine bit će pametan, dekarboniziran, posvuda sa senzorima
tako ga vidi Gorjan Jovanovski, nagrađivani inovator i kreator prve klimatske aplikacije za kvalitetu zraka
Iz prve ruke zna što znači disati zagađeni zrak i vjeruje da tehnologija može promijeniti budućnost. U razgovoru s nama, ekološki aktivist i softeverski programer, Gorjan Jovanovski, otkriva zašto su podaci ključ za gradove koji su pametni, zeleni i prilagođeni ljudima.
Odrastao je u jednom od najzagađenijih gradova Europe i nagrađen je za aplikaciju koja na jednostavan i vizualno privlačan način prikazuje kvalitetu zraka. Skopljanin Gorjan Jovanovski je tijekom studija u Americi osmislio mobilnu aplikaciju AirCare preko koje su građani razumljivim jezikom saznali kakav zrak doista udišu. Aplikacija je pokrenula niz građanskih prosvjeda, ali i prodrmala makedonsku vlast, no podatke koje je ovaj mladi softverski inženjer jednostavno pokazao nitko nije mogao demantirati. AirCare je ubrzo doživio popularnost izvan Makedonije, a Gorjan dobio niz nagrada među kojima je i UN-ova za Europskog mladog inovatora 2020. godine.
Iz aplikacije je izrasla i globalna platforma EarthCare.ai, koju je izradio s kolegom Draganom Gelevskim tijekom sudjelovanja u start up programu Techstars Acceleration u Berlinu. EarthCare.ai danas pomaže tvrtkama donijeti održive poslovne odluke na osnovi konkretnih podataka o klimatskim promjenama. Klijenti ove platforme dolaze iz različitih industrija od energetike do osiguranja i banaka.
Gorjan je govorio na TED konferenciji, o njemu su pisali Forbes, Wired i New York Times, a s nama je razgovarao o razvoju zelenih gradova, dekarbonizaciji i utjecaju tehnologije na klimatske promjene.
Spomenuli smo mu izjavu regionalnog pisca, popularnu 80-ih godina, ”tamo gdje hvale čist zrak vjerojatno ničeg drugog nema” kojom je na tada duhovit i ironičan način ukazivao na nedostatak urbane infrastrukture, kulturnih sadržaja i sl. Fast forward, u 2025. godini čini se da sadržaja ne nedostaje, a na pitanje jesmo li uspjeli, Gorjan nam odgovora jednostavno, kao i njegova AirCare aplikacija: “Nismo”.
“U potrazi za urbanizacijom i razvojem zanemarili smo činjenicu da uglavnom živimo u dolinama, još uvijek se oslanjamo na stariju infrastrukturu za grijanje domova, rad industrije i prijevoz. Imamo enormnu emisiju stakleničkih plinova. U utrci za razvojem ostavili smo po strani okoliš i prirodu, a time i zdravlje budućih generacija. To je jedan od najvećih problema s kojima se danas regija suočava. Više nismo samo ekonomski migranti, postajemo i ekološke izbjeglice”, dodaje Gorjan.
NAJČITANIJE
LUČKA KAJFEŽ BOGATAJ
Štetno za okoliš mora postati skupo, a ekološki prihvatljivo i financijski dostupno svima
SØREN HERMANSEN
Čovjek koji je svoj rodni otok pretvorio u simbol zelene energije
CONNIE HEDEGAARD
O inovacijama i dobrim praksama razgovaramo s osobom koja je desetljećima u središtu europskih klimatskih odluka
Urbanizacija je neplanska
Regionalni gradovi prečesto se bore za titulu grada s najlošijim zrakom, kako gradovima pomoći da se odmaknu od te titule, a građanima da udišu bolji zrak?
“S jedne strane, urbanizacija je kaotična i neplanski zaustavlja prirodno strujanje zraka kroz gradove, a s druge strane, javni prijevoz je daleko od optimalnog, nema dovoljno biciklističkih staza, ljudi su prisiljeni koristiti osobne automobile. Prvo treba zaštititi pojedinca, ali jednako je važno poduzimati akcije i stvarati promjene, smatra Gorjan.
Kako se podaci koje nude platforme poput EarthCare.ai, o kvaliteti zraka i klimatskim promjenama mogu koristiti za razvoj održivih projekata u urbanizmu?
“Korištenje izvora od EarthCare platforme do otvorenih podataka i satelitskih snimaka ključno je za razvoj zelenih gradova i plansku dekarbonizaciju. Gradove možemo mapirati dronovima i izraditi 3D modele planiranog razvoja. Takav pristup omogućuje nam da identificiramo toplinske otoke i odlučimo gdje zasaditi drveće ili napraviti parkove. Također, možemo osigurati da građevinski projekti poštuju zakonske obveze, da koriste materijale koji imaju nisku emisiju CO2. U Makedoniji svaki građevinski projekt mora imati najmanje 20% zelene površine, ali često vidimo projekte bez ijednog stabla. Cilj je da precizne podatke koje nam omogućuju nove tehnologije što bolje ukomponiramo u planiranju gradova.”
Suradnja između tehnoloških inovatora, arhitekata i građevinske industrije, kako je potaknuti i što su po vama ključne karakteristike zelenih gradova?
“Surađivao sam na projektu “Putovnica Skoplja”, inspiriranim modelom iz Sofije. Projekt je mapirao ključnu gradsku infrastrukturu – dječja igrališta, biciklističke staze, škole, bolnice i druge bitne ustanove, s ciljem stvaranja tzv. 15-minutnog grada. To znači da bi sve što vam treba – obrazovanje, zdravstvo, trgovine, rekreacija bilo dostupno unutar 15 minuta hoda od vašeg doma. Ako se to uspješno implementira, ostali dijelovi grada automatski će se razvijati na održiv način.
Kombinacijom ovakvih podataka s modernim arhitektonskim i tehnološkim rješenjima možemo oblikovati održivije gradove i smanjiti potrebu za velikim prometnim koridorima. Na primjer, ceste s viša trakova u gradovima postale bi besmislene i nepotrebne.”
Poduzetnik i ekološki aktivist 2u1
“Ekološki aktivist u meni snažno utječe na poduzetnika. Poslovanje ne mora značiti zarađivanje na štetu okoliša – naprotiv, dobro poslovanje može biti i profitabilno i održivo. Loše poslovanje znači spaljivanje fosilnih goriva i uništavanje planeta radi brze zarade, dok je dobro poslovanje dugoročno i odgovorno.
U našoj tvrtki razvijamo podatkovne platforme koje pomažu poslovnim subjektima u donošenju boljih odluka, ali iste podatke besplatno dijelimo s akademskom zajednicom, istraživačima i urbanistima kako bi imali alate za donošenje održivih odluka, od korištenja materijala sa smanjenom emisijom ugljičnog dioksida do recikliranja.
Tvrtke moraju shvatiti da mogu biti aktivisti i da mogu pomoći svojim zajednicama, a da istovremeno ostanu profitabilne i zdrave. Jedno ne isključuje drugo.”
Grad 2050.
Kao softverski inženjer, ovaj ekološki entuzijast se ipak oslanja na podatke koji pokazuju kako će svijet izgledati u narednih 10, 15, 20, 75 godina. I, kako kaže, zastrašujuće je kamo idemo:
“Cijelo vrijeme radim s podacima i ne vjerujem da izostavljanje podataka iz jednadžbe ikada može biti dobra stvar. Vidio sam više od jednog projekta, bilo da je riječ o vladinim ili nevladinim, koji su napravljeni samo za zadovolje formu, bez ikakvog mjerljivog uspjeha ili ključnih pokazatelja.
Ipak, vjerujem da će grad 2050. godine biti pametan, dekarboniziran, posvuda sa senzorima. Nova tehnologija će omogućiti da stanovnici budu kvalitetno informirani o svemu pa i o tome kako grad funkcionira.
najnovije najnovije najnovije
najnovije najnovije najnovije
