Danski recept za zeleni razvoj: Søren Hermansen o održivoj budućnosti
Ako mislite da je budućnost gradova zacrtana betonom i asfaltom, čovjek koji je svoj rodni otok pretvorio u simbol zelene energije ima priču koja će vas natjerati da promislite još jednom.
Søren Hermansen nije običan stručnjak za održivi razvoj. Sa svojom otočkom zajednicom preobrazio je mali danski otok Samsø u energetski neovisno mjesto. Hermansen je uspio ono što se mnogima činilo nemogućim: u uvjetima krize preoblikovao je dotad ovisan otok o fosilnim gorivima u zelenu oazu i dokazao da održivost nije samo floskula, već konkretan način života.
Hermansen je osnivač i direktor Samsø Energy Academy, centra koji promovira održivu energiju i pomaže drugim zajednicama da slijede Samsøv model. Magazin TIME proglasio ga je herojem okoliša.
Danas Samsø ne samo da pokriva vlastite energetske potrebe već proizvodi i višak električne energije iz obnovljivih izvora. Otok koristi vjetroturbine, solarne panele i sustave centralnog grijanja na biomasu, smanjujući emisije CO₂ za impresivnih 140 posto.
S njim razgovaramo o praktičnim koracima i rješenjima koja mogu omogućiti gradovima i građevinskom sektoru da postanu održivi, energetski neovisni i klimatski odgovorni. Ukratko, da postanu novi Samsø.
Kako vam je pošlo za rukom da mali danski otok Samsø pretvorite u svjetski primjer obnovljive energije?
Rođen sam na Samsøu i odrastao svjestan izazova života u maloj, izoliranoj zajednici. Ako želite napredovati, morate biti inovativni. Kada mi je povjerena uloga voditelja ovog projekta, znao sam da moram koristiti svoje znanje, ali i razumijevanje života na otoku kako bih ljude uvjerio da je ovo prava prilika za nas. Iskreno, to nije bilo samo moje vodstvo – bio je to zajednički pothvat sa svim stanovnicima Samsøa. Devedesetih godina prošlog stoljeća pogodila nas je kriza, centralizacija je zatvorila brojne lokalne poslovnice, ljudi su ostajali bez posla. Atmosfera na otoku bila je sumorna, a povjerenje u budućnost bilo je gotovo na nuli. Onda se dogodio preokret. Shvatili smo da možemo, ne samo zamijeniti ovisnost o nafti i plinu lokalnim resursima – biomasom, solarnom i vjetroenergijom, već i značajno smanjiti emisije CO₂ i ubrzati dekarbonizaciju naše zajednice. I odjednom smo vidjeli svjetliju budućnost, s kružnim gospodarstvom, zelenim radnim mjestima i održivim razvojem.
Koji su bili najveći izazovi projekata?
Otočani su često oprezni prema promjenama, pogotovo radikalnim promjenama. Znate ono: “Znamo što imamo, a ne znamo što dolazi.” Ljudi ne vole brzinske odluke, treba im vremena da prespavaju ideju, popričaju sa susjedima i tek onda donesu odluku.
Mnogi su u početku bili skeptični. Mislili su da je to samo još jedna politička priča koja neće zaživjeti. No, kada su vidjeli konkretne rezultate – niže račune za energiju, prilike za lokalne investicije i radna mjesta – počeli su se uključivati.
Ljudi žele znati: “Mogu li uložiti? Hoću li uštedjeti?” Kada im pokažete jasne brojke i činjenice – niže račune za energiju, smanjenje emisija i prednosti dekarbonizacije – puno ih je spremnije sudjelovati. Ključ je bio u tome da zajednica postane dio rješenja, a ne da im se nešto nameće odozgo. Uvijek postoji mali broj ekoloških entuzijasta, ali da biste pokrenuli pravu promjenu, trebate pragmatične ljude koji mogu prepoznati priliku. Dakle, cilj nam je bio preokrenuti razmišljanje s “Ne u mom dvorištu” na “Što ja imam od toga?”.
NAJČITANIJE
LUČKA KAJFEŽ BOGATAJ
Štetno za okoliš mora postati skupo, a ekološki prihvatljivo i financijski dostupno svima
CONNIE HEDEGAARD
O inovacijama i dobrim praksama razgovaramo s osobom koja je desetljećima u središtu europskih klimatskih odluka
GORJAN JOVANOVSKI
Grad 2050. godine bit će pametan, dekarboniziran, posvuda sa senzorima
Koliko su mala otočna i ruralna područja bitna u globalnoj tranziciji prema obnovljivoj energiji?
Obnovljiva energija i dekarbonizacija su decentralizirani procesi što otvara ogroman potencijal za male zajednice. Zamislite što bi se dogodilo kada bi milijuni malih mjesta diljem svijeta napravili svoju “Samsø” priču. Problem ruralnih područja danas je iseljavanje u gradove. Urbanizacija je moćna sila, ali održivost traži lokalnost i vlasništvo nad resursima. Ako želimo zaista zelenu budućnost, moramo osnažiti upravo ove male zajednice.
Kakva je budućnost Samsøa?
Samsø i dalje radi na dugoročnoj održivoj strategiji. Naši su ciljevi jednostavni – više šuma i prirode, smanjena potrošnja i isključivo obnovljiva energija. Želimo da Samsø bude kao živi laboratorij za održive lokalne zajednice, nastojimo postići potpunu dekarbonizaciju i osigurati razvoj bez štete za klimu i okoliš.
Na klimatskoj konferenciji COP26 u Glasgowu 2022. godine Samsø je proglašen UN-ovim klimatskim liderom i taj put nastavljamo.
Kako kopirati Samsø?
Najvažnija lekcija je – promjena mora doći odozdo. Ako želite da projekt uspije, on mora postati dio lokalne priče od samog početka. Ljudima nije dovoljno reći kako će se nešto napraviti, prvo ih morate obrazovati da razumiju zašto im to treba. Ako ne razumiju potrebu za promjenom, svaka ideja, bez obzira na to koliko je dobra, naići će na otpor. Dakle, mislite i djelujte lokalno, jer promjene koje dolaze iz zajednice imaju puno veću šansu za uspjeh.
Moja poruka je jednostavna: Možete i vi! Nismo mi ništa drugačiji od vas. Ako je Samsø uspio, može i vaša zajednica.
najnovije najnovije najnovije
najnovije najnovije najnovije
