Kristine Munkgård Pedersen
Kopenhagen 2030: Klimatska neutralnost - kako gradovi mogu promijeniti svoju sudbinu!
Kopenhagen je već dugo prepoznat kao jedan od najnaprednijih gradova kada su u pitanju politike održivosti i klime. Njegova ambicija da postane prvi klimatski neutralni glavni grad na svijetu do 2025. godine postavila je visoke standarde i konkretne ciljeve koji se već provode u njegovim ulicama, kvartovima i u suradnji s građanima.
Razgovarali smo s Kristine Munkgård Pedersen, programskom direktoricom inicijative Meet Copenhagen u Odjelu za klimu i razvoj Grada Kopenhagena, o ključnim projektima, izazovima i viziji budućnosti gradova koji žele postati otporni i klimatski neutralni.
Koji su najvažniji koraci koje je Grad Kopenhagen poduzeo prema dekarbonizaciji i koji biste uspješni primjeri iz prakse istaknuli?
Kopenhagen je ambiciozno radio na smanjenju emisije ugljičnog dioksida od pokretanja Klimatskog plana 2025. Uspjeli smo smanjiti gotovo 80% emisija grada od 2010. godine, prvenstveno zbog promjene u proizvodnji energije, prelaska s fosilnih goriva na biomasu i energiju iz otpada. Također, 99% zaliha zgrada u Kopenhagenu koristi centralno grijanje.
Koji vas projekt osobno inspirira i zašto ga smatrate ključnim elementom u zelenoj transformaciji grada?
Ogromna mreža biciklističkih staza u Kopenhagenu i činjenica da otprilike 50% Kopenhagenčana svakodnevno koristi bicikl za prijevoz zaista je fascinantna. To rješava probleme prometa, buke i zagađenja zraka, smanjuje emisije ugljičnog dioksida i istovremeno ima vrlo pozitivan utjecaj na urbanističku kulturu, čineći ulice sigurnijima, a atmosferu opuštenijom.
Koji su bili najveći izazovi u provedbi klimatskih mjera u urbanom kontekstu i kako ste ih prevladali?
Postoji mnogo prepreka, a ponekad se stvari odvijaju sporije nego što smo očekivali. Međutim, zajednički politički cilj za klimatsku neutralnost bio je ključan za održavanje grada na pravom putu. Sada postoji široka politička podrška za klimatske strategije kroz cijeli Gradski vijeće Kopenhagena.
Kako angažirate građane i lokalne zajednice u klimatskim politikama i procesima dekarbonizacije?
Jedan od najuspješnijih primjera je općinski projekt “Klima iskorak”. To je partnerstvo u kojem najveći vlasnici zgrada u Kopenhagenu zajedno dijele znanje o tome kako smanjiti potrošnju energije. Partnerstvo broji oko 60 partnera, a zajedno pokrivaju gotovo 40% ukupne kvadrature Kopenhagena. U samo dvije godine uspjeli su smanjiti svoju ukupnu potrošnju energije za 10%. Partnerstvo je besplatno i temelji se isključivo na suradnji i dijeljenju znanja. Nevjerojatno je vidjeti koliko veliki utjecaj takvo malo partnerstvo može imati.
Kako Kopenhagen surađuje s privatnim sektorom, drugim gradovima i međunarodnim partnerima u borbi protiv klimatskih promjena?
Kopenhagen surađuje na mnogim područjima s privatnim sektorom; “Energy Leap” je samo jedan primjer. Također, surađujemo s drugim gradovima širom svijeta putem naše delegacijske službe Meet Copenhagen City. Svake godine primamo stotine delegacija koje žele saznati više o održivom urbanom razvoju u Kopenhagenu. Na kraju, političari i stručnjaci iz Kopenhagena uključeni su u međunarodnu mrežu gradova C40, gdje je cilj boriti se protiv klimatskih promjena i smanjiti klimatske rizike u gradovima. Kopenhagen je mali grad u ovom globalnom kontekstu, ali naš cilj je inspirirati veće gradove svijeta da se uključe u održivi urbani razvoj.
Kako vidite Kopenhagen 2030. godine i koji biste savjet dali gradovima koji tek započinju svoj put prema dekarbonizaciji?
Najvažnija pouka iz Kopenhagena je da gradovi mogu promijeniti svoju sudbinu! Kopenhagen je nekada bio zagađen i siromašan grad s opadajućim brojem stanovnika. Zeleni i živahni grad u kojem danas živimo rezultat je ambicioznih ciljeva za održivi urbani razvoj, dobre javne infrastrukture, biciklističkih staza i klimatske prilagodbe. Mnoge promjene temelje se na zajedničkim rješenjima – moramo stvarati gradove u ravnoteži i raditi to zajedno.
Moj je cilj da Kopenhagen 2030. godine bude još bliže dekarbonizaciji. Veoma sam uzbuđena zbog toga kako će cirkularna gradnja i cirkularna ekonomija utjecati na način izgradnje cijelog grada u budućnosti.
Nadam se da ćemo vidjeti više transformacija, renovacija i recikliranja kroz naše urbane sustave.
najnovije najnovije najnovije
najnovije najnovije najnovije
