Učka bez ugljičnog dioksida
Projekt druge cijevi tunela Učka pokazuje da velika infrastruktura može biti i održiva, zahvaljujući upotrebi zelenog betona i pametnim građevinskim rješenjima.
Gradnja druge cijevi tunela Učka bila je jedan od najvećih infrastrukturnih pothvata u Hrvatskoj u posljednjih desetljeća, ali i projekt koji je, možda nevidljivo oku, ostavio snažan ekološki trag. Iako su tuneli najčešće simbol proboja kroz planinu, ovaj konkretan projekt simbolizira i proboj prema održivoj gradnji.
Druga cijev tunela Učka, svečano otvorena 13. rujna 2024., duga je 5.630 metara – čak pola kilometra više od prve cijevi izgrađene 1981. godine. Odmah sljedeći dan puštena je u promet te su se kroz cijeli rujan obje cijevi koristile za dvosmjeno prometovanje. Međutim, početkom listopada stara je cijev zatvorena radi temeljite obnove i prilagodbe suvremenim sigurnosnim standardima. Planira se da će do ljeta 2025. obje cijevi biti u punoj funkciji, svaka za svoj smjer vožnje, čime će tunel postati jedan od najsigurnijih u Europi.
No ovaj projekt ide dalje od sigurnosti i učinkovitosti prometa. Izgradnja druge cijevi tunela Učka poslužila je kao poligon za implementaciju održivih građevinskih praksi, među kojima je najznačajnija upotreba zelenog betona – naprednog materijala koji značajno smanjuje emisije ugljičnog dioksida.
Zeleni beton i “leteći pepeo” racept za dugotrajnost
Za razliku od klasičnog betona koji se temelji na cementu proizvedenom uz visoke emisije CO₂ (pretežno zbog energetski zahtjevne proizvodnje klinkera), zeleni beton koristi alternativne dodatke koji djelomično zamjenjuju cement, bez narušavanja mehaničkih svojstava i dugotrajnosti betona.
Jedan od tih dodataka je “leteći pepeo”, otpadni materijal koji nastaje pri izgaranju ugljena u termoelektranama. Umjesto da završi na odlagalištima, on se koristi kao pouzdana zamjena dijela cementa. Osim što doprinosi smanjenju emisija, leteći pepeo poboljšava obradivost svježe betonske mješavine i dugoročnu trajnost gotovog proizvoda. U Hrvatskoj se pepeo uglavnom uvozi, jer domaće termoelektrane rade u ograničenom kapacitetu, no to ne umanjuje njegov doprinos smanjenju emisija CO₂.
Drugi vrijedan dodatak je mikrosilika, poznata i kao silika-fuma, koja nastaje kao nusprodukt u proizvodnji silicija i ferosilicija u električnim pećima. Riječ je o vrlo finom prahu koji značajno povećava gustoću i nepropusnost betona, što je ključno za infrastrukturu izloženu vlazi, kemikalijama i soli. Time se produljuje vijek trajanja objekta i smanjuju troškovi održavanja.
Treći ključni sastojak zelenog betona je granulirana visokopećna zgura, nusprodukt u proizvodnji sirovog željeza u visokim pećima. Nakon hlađenja vodom i mljevenja, zgura poprima svojstva slična cementu i može zamijeniti značajan udio klinkera u betonskoj mješavini. Budući da njezina uporaba ne zahtijeva proces visokotemperaturnog kalciniranja, emisije CO₂ znatno su manje.
NAJČITANIJE
LUČKA KAJFEŽ BOGATAJ
Štetno za okoliš mora postati skupo, a ekološki prihvatljivo i financijski dostupno svima
SØREN HERMANSEN
Čovjek koji je svoj rodni otok pretvorio u simbol zelene energije
CONNIE HEDEGAARD
O inovacijama i dobrim praksama razgovaramo s osobom koja je desetljećima u središtu europskih klimatskih odluka
Održiva gradnja je pametan pravac
Kombinacijom tih materijala i preciznog dizajna betonskih mješavina, tijekom izgradnje nove cijevi tunela Učka korišten je beton visoke izdržljivosti i trajnosti, ali s mnogo manjim ugljičnim otiskom od uobičajenog. Ovakav pristup potvrđuje da održiva gradnja nije nužno skuplja ni kompliciranija, već samo pametnije vođena.
Dodatno, u sklopu projekta recikliran je iskopani materijal za izradu nasipa i obloga, čime je smanjena potreba za transportom i vađenjem novog kamena. Time su dodatno smanjene emisije povezane s gradnjom te utjecaj na prirodni krajolik Učke, planinskog masiva koji ima i status zaštićenog područja prirode.
Ovakva realizacija jednog velikog infrastrukturnog projekta savršeno se uklapa u europsku tranziciju prema klimatski neutralnom gospodarstvu. Tunel Učka više nije samo prometni pravac koji spaja Istru i ostatak Hrvatske, već i model održive prakse koji pokazuje kako se klimatska odgovornost može integrirati i u najzahtjevnije projekte.
U svijetu u kojem građevinska industrija traži načine kako smanjiti svoj ekološki otisak, projekt druge cijevi tunela Učka služi kao konkretan primjer da je moguće graditi čvrsto, sigurno i zeleno.
Gradnja koja brine o okolišu je ideja budućnosti, a ona se već odvija ispod planine Učke.
najnovije najnovije najnovije
najnovije najnovije najnovije
